Vrtoglavica – Kada se obratiti lekaru?
Periferni vertigo, koji čini 80-90% svih slučajeva vrtoglavice, jedan je od najčešćih simptoma zbog kojih se ljudi obraćaju lekarima. Ovaj uznemirujući osećaj okretanja prostora, neravnoteže, mučnine i povraćanja može značajno uticati na svakodnevni život. S druge strane, nestabilnost ili centralni vertigo, mada manje učestao, može biti prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema u mozgu ili drugim delovima tela.
Ključne poruke:
- Vrtoglavica je jedan od najčešćih simptoma zbog kojih se ljudi obraćaju lekaru.
- Postoje dve vrste vrtoglavice: periferni vertigo (80-90% slučajeva) i centralni vertigo.
- Periferni vertigo karakterišu se osećajem okretanja prostora, neravnotežom, mučninom i povraćanjem.
- Centralni vertigo manifestuje se kao nestabilnost i može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme.
- Važno je prepoznati simptome i na vreme potražiti stručnu medicinsku pomoć.
Šta je vrtoglavica i kako se manifestuje
Vrtoglavica je izuzetno čest zdravstveni problem koji se manifestuje kao lažni osećaj pokreta ili rotacije, nestabilnost i gubitak ravnoteže. Ovaj simptom može biti praćen mučninom, povraćanjem, znojenjem i strahom. Vrtoglavica može značajno uticati na svakodnevni život pojedinca, ometeći uobičajene aktivnosti i izazivajući anksioznost.
Najčešći simptomi vrtoglavice
- Osećaj rotacije, ljuljanja ili pomeranja okoline
- Nestabilnost i gubitak ravnoteže
- Mučnina ili povraćanje
- Znojenje
- Strah i uznemirenost
Tipovi vrtoglavice i njihove karakteristike
Postoje dve osnovne vrste vrtoglavice – periferni vertigo i centralni vertigo. Periferni vertigo je često povezan sa problemima u unutrašnjem uvu, dok centralni vertigo može ukazivati na probleme sa centralnim nervnim sistemom, odnosno mozgom.
Uticaj vrtoglavice na svakodnevni život
Vrtoglavica može značajno uticati na kvalitet života pojedinca. Osobe koje pate od ovog simptoma često imaju poteškoće sa obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, poput kretanja, vožnje, održavanja ravnoteže i koncentracije. Vrtoglavica takođe može izazvati anksioznost i strah od pojave narednog napada.
Periferni vertigo – najčešći oblik vrtoglavice
Periferni vertigo je najčešći oblik vrtoglavice, uzrokovan problemima u unutrašnjem uhu ili vestibularnom nervu. Tri najčešća poremećaja koja dovode do perifernog vertiga su benigni paroksizmalni pozicioni vertigo (BPPV), upala slušnog nerva i Menierov sindrom.
Benigni paroksizmalni pozicioni vertigo (BPPV) je najčešći uzrok perifernog vertiga. Karakteriziraju ga kratke epizode vrtoglavice koje se javljaju prilikom promjene položaja glave. Ovaj poremećaj uzrokovan je pomjeranjem kristala u unutrašnjem uhu.
Upala slušnog nerva, poznata i kao vestibularni neuronitis, može dovesti do gubitka sluha na jednom uhu, kao i zujanja u ušima. Uzrok ove upale najčešće je virusna infekcija.
Menierov sindrom je poremećaj povezan sa povišenim krvnim pritiskom u unutrašnjem uhu. Osim vrtoglavice, karakteriziraju ga napadaji tinnitus-a i gubitak sluha. Ovaj sindrom zahtijeva specifično liječenje.
Periferni vertigo često ima iznenadni nastanak i kratko trajanje. Pacijenti opisuju osjećaj da se svijet oko njih vrti, a pokreti glave mogu intenzivirati simptome. Ovi poremećaji mogu značajno utjecati na svakodnevni život i aktivnost pacijenta.
„Vrtoglavica je jedan od najčešćih razloga za posjet lekaru, a periferni vertigo je ujedno i najčešći tip vrtoglavice koji se susreće u kliničkoj praksi.“
Centralni vertigo i njegove specifičnosti
Iako je centralni vertigo manje čest od perifernog oblika, on može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme. Uzroci centralnog vertiga mogu biti posledica moždanog udara, tumora mozga ili multiple skleroze. Za razliku od perifernog vertiga, centralni vertigo obično nije praćen mučninom ili preteranim znojenjem.
Razlike između centralnog i perifernog vertiga
Ključna razlika između ova dva tipa vrtoglavice je u njihovom mehanizmu i poreklu. Periferni vertigo najčešće nastaje usled poremećaja u unutrašnjem uvu, dok centralni vertigo ukazuje na probleme u centralnom nervnom sistemu, tj. mozgu i moždanom stablu.
- Periferni vertigo obično uzrokuje jače simptome, poput mučnine i povraćanja, dok centralni vertigo retko prati ove tegobe.
- Kod centralnog vertiga simptomi mogu biti praćeni drugim neurolološkim znacima poput slabosti, utrnulosti, poremećaja vida ili govora.
- Za razliku od perifernog, centralni vertigo retko uzrokuje osećaj da se svet okreće oko osobe, već više da ona sama rotira.
Kada centralni vertigo ukazuje na ozbiljne bolesti
Pojava centralnog vertiga može biti znak ozbiljnijih neuroloških oboljenja koja zahtevaju hitnu medicinsku pomoć. Ovi simptomi mogu ukazivati na moždani udar, tumore mozga ili multipluskerozu. Stoga je izuzetno važno pravovremeno prepoznati i adekvatno reagovati na simptome centralnog vertiga.
Uzrok | Simptomi | Potrebna reakcija |
---|---|---|
Moždani udar | Naglo nastala vrtoglavica, slabost, utrnulost i poremećaji govora | Hitna medicinska pomoć |
Tumori mozga | Postepeno nastajuća vrtoglavica praćena glavoboljama i neurološkim simptomima | Detaljna neurološka dijagnostika |
Multipla skleroza | Vrtoglavica, smetnje vida, osećaj utrnulosti, paraliza | Hitna neurološka procena i lečenje |
Imajući u vidu ozbiljne posledice ovog tipa vrtoglavice, od ključne je važnosti pravovremeno prepoznavanje i reagovanje na simptome centralnog vertiga. Uz adekvatnu medicinsku negu, mnogi pacijenti mogu se uspešno izlečiti ili stabilizovati stanje.
Uzroci nastanka vrtoglavice
Vrtoglavica, poznata i kao vertigo, može imati mnoštvo različitih uzroka. Neki od najčešćih uzroka uključuju infekcije, kardiovaskularne bolesti i neurološke poremećaje. Prave vrtoglavice karakteriše osećaj okretanja, mučnina, povraćanje, zujanje u ušima, i strah kod pacijenata od gubitka kontrole ili pada.
Vrtoglavice uzrokovane poremećajem vestibularnog sistema mogu biti posledica oboljenja unutrašnjeg uva ili cerebrovaskularnih bolesti. Postoje i vrtoglavice uzrokovane virusnim infekcijama koje se manifestuju s jakim osećajem, mučninom, povraćanjem i oštećenjem sluha na uvu.
- Neurološki simptomi poput migrene, moždanog udara ili multiple skleroze mogu biti uzrok vrtoglavice.
- Poremećaji čula za ravnotežu mogu takođe biti uzrok vrtoglavice.
- Vrtoglavica može biti povezana i s problemima srca, dijabetesom, deficitom vitamina B12, malokrvnošću, oboljenjem štitne žlezde, trudnoćom, bolestima oka ili predoziranjem lekovima.
Identifikacija specifičnog uzroka vrtoglavice je ključna za pravilno lečenje. Stoga, ukoliko se vertigo ponavlja u različitim situacijama i pod različitim okolnostima, preporučuje se konsultacija sa lekarom, najčešće otorinolaringologom.
„Svaki petnaesti pacijent koji se javi kod lekara opšte prakse dolazi zbog vrtoglavice ili poremećaja ravnoteže.“
Benigni paroksizmalni pozicioni vertigo (BPPV)
Benigni paroksizmalni pozicioni vertigo (BPPV) je najčešći oblik vrtoglavice, karakterisan kratkim epizodama vrtoglavice koje se javljaju usled promene položaja glave. Simptomi BPPV-a uključuju iznenadnu, kratkotrajnu vrtoglavicu, mučninu i nistagmus (nekontrolisano kretanje očiju).
Simptomi BPPV-a
Glavni simptomi BPPV-a su:
- Kratke, ali intenzivne epizode vrtoglavice
- Mučnina ili povraćanje
- Nistagmus (nekontrolisano kretanje očiju)
- Nestabilnost pri hodanju i osećaj neravnoteže
Dijagnostika i lečenje BPPV-a
Dijagnoza BPPV-a obično se postavlja pomoću provokacionih testova, poput Hallpike manevra, kojima se proverava reakcija na promenu položaja glave. Lečenje BPPV-a obično podrazumeva izvođenje repozicionih manevara, poput Epley manevra, čija je svrha da vrate otolite (kalcijum-karbonatne čestice) na njihovo mesto u unutrašnjem uhu. Pored ovih maneuva, vestibularne vežbe mogu pomoći u smanjenju učestalosti i težine simptoma.
„Određeni slučajevi benignog paroksizmalnog pozicionog vertiga (BPPV) mogu se povezati sa nedostatkom određenih sastojaka sadržanih u zelenom povrću.“
Prema navodima stručnjaka, konzumacija zelenog povrća bogatog vitaminima i mineralima može imati pozitivan uticaj na ublažavanje simptoma BPPV-a. Pravilna ishrana i zdrav životni stil mogu biti od velike pomoći u upravljanju ovim čestim oblikom vrtoglavice.
Vrtoglavica – Kada se obratiti lekaru?
Vrtoglavica je čest problem koji može značajno narušiti kvalitet života. Iako većina slučajeva vrtoglavice nije ozbiljna, postoje situacije kada je hitno potrebno potražiti lekarsaku pomoć. Prepoznajte ove upozoravajuće simptome i ne oklevajte da odmah zatražite medicinsku intervenciju.
- Ako imate ponavljajuće, iznenadne, teške ili dugotrajne epizode vrtoglavice, obratite se lekaru.
- Potražite hitnu medicinsku pomoć ako vrtoglavicu prate jaka glavobolja, bol u grudima, otežano disanje, utrnulost ili paraliza, nesvestica, dupli vid, ubrzan ili nepravilan rad srca, zbunjenost, nejasan govor ili konstantno povraćanje.
- Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, poput moždanog udara ili oštećenja centralnog nervnog sistema, koji zahtevaju hitnu intervenciju.
Pored toga, preporučuje se i neurološki pregled ako vrtoglavica traje duže, praćena je drugim simptomima ili ponavlja se. Rani pregled može pomoći u otkrivanju uzroka i pravovremenom lečenju, što je ključno za sprečavanje komplikacija.
Nemojte zanemariti simptome upozorenja – oni mogu ukazivati na potencijalno ozbiljne zdravstvene probleme. Savetujemo da se obratite lekaru ako imate bilo kakve nedoumice ili zabrinutosti u vezi sa vrtoglavicom.
Dijagnostičke procedure i pregledi
Kada je reč o dijagnostici vrtoglavice, ključnu ulogu imaju stručnjaci različitih specijalnosti – neurolog, otorinolaringolog i kardiolog. Standardne dijagnostičke procedure uključuju laboratorijske analize, elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk krvnih sudova vrata, kao i kompjuterizovanu tomografiju (CT) ili magnetnu rezonancu (MRI) mozga.
Specijalizovani testovi poput videonistagmografije, vestibulometrije i audiometrije pružaju detaljne informacije o funkcionisanju vestibularnog sistema i pomaže u preciznoj dijagnostici različitih tipova vrtoglavice. Multidisciplinarni pristup je od ključne važnosti za postavljanje tačne dijagnoze i efikasno lečenje.
Uloga različitih specijalista u dijagnostici
- Neurolog sprovodi detaljan neurološki pregled kako bi isključio uzroke vrtoglavice vezane za centralni nervni sistem.
- Otorinolaringolog fokusira se na pregled uha, nosa i grla, kao i na analizu funkcije ravnotežnog organa.
- Kardiolog procenjuje da li postoje kardiovaskularne ili cirkulatorne smetnje koje mogu uzrokovati vrtoglavicu.
Savremene dijagnostičke metode
Pored standardnih pregleda, savremene dijagnostičke procedure poput CT-a mozga i MRI-a omogućavaju detaljno snimanje struktura središnjeg nervnog sistema i preciznu identifikaciju eventualnih uzroka vrtoglavice.
Takođe, videonistagmografija koristi video-tehnologiju za analizu pokreta očiju i njihove koordinacije sa pokretima glave, što pomaže u otkrivanju poremećaja u radu vestibularnog sistema.
Metode lečenja vrtoglavice
Lečenje vrtoglavice zavisi od njenog uzroka. U nekim slučajevima, lečenje može uključivati primenu različitih lekova, poput antiemetika za kontrolu mučnine, vestibularnih supresanata koji ublažavaju vrtoglavicu, ili antivertiginoznih lekova. Kod benignog paroksizmalnog pozicionog vertiga (BPPV), repozicioni manevri često se pokazuju efikasnim.
Kod vestibularnog neurinitisa, korišćenje kortikosteroida može pomoći u lečenju. Kada je vrtoglavica povezana sa sistemskim bolestima, lečenje osnovne bolesti postaje ključno. U nekim slučajevima, hirurška intervencija može biti neophodna za rešavanje problema.
Uzrok vrtoglavice | Preporučeni tretman |
---|---|
BPPV | Repozicioni manevri (Epley, Semont, Lempert, Hamid) |
Vestibularni neuronitis | Kortikosteroidi |
Menijerova bolest | Konzervativna terapija (dijeta, diuretici), gentamicinska terapija, hirurško lečenje u teškim slučajevima |
Autoimuna bolest unutrašnjeg uha | Kortikosteroidi |
Savremene dijagnostičke metode, poput vestibularnih testova i snimanja, pomažu u postavljanju precizne dijagnoze i usmeravanju odgovarajućeg lečenja. U mnogim slučajevima, konzervativni tretmani i vestibularna rehabilitacija daju dobre rezultate.
„Pravovremena i precizna dijagnoza ključna je za uspešno lečenje vrtoglavice.“
Vestibularne vežbe i fizikalna terapija
Rehabilitacija ravnoteže kroz vestibularne vežbe i fizikalnu terapiju ključni su elementi u lečenju vrtoglavica. Ove metode pomažu mozgu da se prilagodi i kompenzuje poremećaje u vestibularnom sistemu, što dovodi do smanjenja simptoma i poboljšanja kvaliteta života.
Cawthorne-Cooksey vežbe su posebno efikasne za poboljšanje ravnoteže i smanjenje osećaja vrtoglavice. Redovno sprovođenje ovih vežbi može značajno olakšati svakodnevne aktivnosti pacijenata sa hroničnom vrtoglavicom.
Adaptacija pokreta i prostornog snalaženja je ključna za prevazilaženje problema uzrokovanih vrtoglavicom. Stručni fizioterapeuti pažljivo prilagođavaju rehabilitacione programe svakom pacijentu kako bi optimizirali oporavak i pomogli u rehabilitaciji ravnoteže.
Vežba | Opis | Cilj |
---|---|---|
Cawthorne-Cooksey vežbe | Serija vežbi pokreta glave i tela u različitim položajima tela | Poboljšanje ravnoteže i stabilizacija vida |
Vestibularne vežbe sa fokusiranjem pogleda | Praćenje pokretnih predmeta očima uz pokrete glave | Unapređenje koordinacije oko-glava i ravnoteže |
Vežbe za propriocepciju | Stajanje na nestabilnim podlogama, hod po liniji, hod unatrag | Jačanje mišića i poboljšanje proprioceptivne povratne sprege |
Redovno sprovođenje ovih Cawthorne-Cooksey vežbi i drugih vestibularnih vežbi pod nadzorom fizioterapeuta može značajno poboljšati sposobnost adaptacije i oporavak pacijenata sa vrtoglavicom.
Preventivne mere i životne navike
Kada je reč o prevenciji vrtoglavice, ključnu ulogu igraju naše svakodnevne navike i životni stil. Balansirana ishrana, adekvatna hidratacija i redovna fizička aktivnost mogu značajno doprineti smanjenju učestalosti i intenziteta epizoda vrtoglavice.
Važno je izbegavati prekomerni unos alkohola, kofeina i nikotina, koji mogu nepovoljno uticati na funkcionisanje vestibularnog sistema. Uz to, upravljanje stresom kroz tehnike relaksacije, poput meditacije ili joge, može pomoći u smanjenju stresnih faktora koji mogu izazvati vrtoglavicu.
Ishrana i stil života
- Usvojite balansiranu ishranu bogatu voćem, povrćem, proteinima i zdravim mastima.
- Obezbedite adekvatnu hidrataciju unoseći dovoljne količine vode i drugih tečnosti tokom dana.
- Redovno se bavite fizičkom aktivnošću poput šetnje, plivanja ili vežbanja.
Faktori rizika koje treba izbegavati
- Ograničite konzumaciju alkohola, kofeina i nikotina.
- Pronađite zdrave načine za upravljanje stresom, poput meditacije ili joge.
- Redovno proveravajte vid i sluh kod specijalista.
- Održavajte zdravu telesnu težinu i krvni pritisak.
Primenom ovih preventivnih mera i životnih navika, možete značajno umanjiti učestalost i intenzitet epizoda vrtoglavice, unaprediti svoje opšte zdravlje i poboljšati kvalitet života.
„Preuzimanjem odgovornosti za sopstveno zdravlje, možemo aktivno doprineti prevenciji i ublažavanju problema sa vrtoglavicom.“
Zaključak
Vrtoglavica je čest simptom koji može značajno uticati na kvalitet života. Rana dijagnoza i pravilno lečenje ključni su za uspešno upravljanje ovim stanjem. Većina slučajeva vrtoglavice je bezopasna i može se efikasno lečiti, ali neki mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme.
Redovne konsultacije sa lekarom, pridržavanje preporučenog lečenja i usvajanje zdravih životnih navika mogu značajno poboljšati prognozu i kvalitet života osoba koje pate od vrtoglavice. Pravovremeno reagovanje i adekvatna medicinska pomoć ključni su za rešavanje ovog problema i sprečavanje mogućih komplikacija.
Iako vrtoglavica može biti frustrirajuće stanje, ona se može uspešno kontrolisati kroz saradnju pacijenta i zdravstvenih stručnjaka. Ulaganjem u rana dijagnoza i pravilno lečenje, većina ljudi može nastaviti da vodi ispunjen i aktivan život, uprkos izazovima koje vrtoglavica može doneti.
FAQ
Šta je vrtoglavica i kako se manifestuje?
Koji su najčešći tipovi vrtoglavice?
Kako vrtoglavica može uticati na svakodnevni život?
Koji su najčešći uzroci perifernog vertiga?
Kako se razlikuje centralni vertigo od perifernog?
Koji su najčešći uzroci vrtoglavice?
Kako se dijagnostikuje i leči BPPV?
Kada treba da se obratite lekaru zbog vrtoglavice?
Koje dijagnostičke procedure se koriste za vrtoglavicu?
Kako se leči vrtoglavica?
Kako se može sprečiti vrtoglavica?
Везе ка изворима
- Vrtoglavica i kako je lečiti – Poliklinika Consilium – https://poliklinikaconsilium.com/vrtoglavica-i-kako-je-leciti/
- Centar za vrtoglavice | Kardiološki centar Puls – https://pulskardioloskicentar.rs/usluge/centar-za-vrtoglavice/
- Vrtoglavica, kako nastaje i kada se obavezno treba javiti lekaru? – https://www.savetilekara.rs/vrtoglavica/
- Otorinolaringologija – Vrtoglavica – Dijagnostika i lečenje – https://euromedic.rs/pregledi/specijalisticki-pregledi/otorinolaringologija-orl/otorinolaringologija-vrtoglavica/
- Nesvestica i vrtoglavica su slična stanja, ali se ipak razlikuju po bitnim detaljima – eKlinika – https://eklinika.telegraf.rs/zdravlje/80413-nesvestica-i-vrtoglavica-su-slicna-stanja-ali-se-ipak-razlikuju-po-bitnim-detaljima
- Ruski lekar: Kada je vrtoglavica znak za uzbunu – eKlinika – https://eklinika.telegraf.rs/zdravlje/11711-vrtoglavice-menierova-bolest-utrnulost-lupanje-srca
- PDF – https://amnsld.in.rs/wp-content/uploads/monografije/MonografijeTumoriuva.pdf
- (Microsoft Word – Zbornik sažetaka) – https://drustvoneurologasrbije.org/arhiva/zbornik sazetaka.pdf
- JEDNA SASVIM NEOBICNA LEKARSKA KNJIGA – https://www.academia.edu/88548187/JEDNA_SASVIM_NEOBICNA_LEKARSKA_KNJIGA
- CW8400_Europe (EU) SDS REACH 2020_878 UFI_Serbian (Latin) (sr-SP) – https://www.chemtronicseu.com/content/msds/CW8400_Europe (EU) SDS REACH 2020_878 UFI_Serbian (Latin) (sr-SP).pdf
- PDF – https://www.dlv.org.rs/wp-content/uploads/2023/02/MedicinskiPregled5-6-2011comp.pdf
- Vrtoglavice: Simptomi i lečenje – https://www.b92.net/o/zdravlje/vesti?nav_id=655883
- Vrtoglavica – bolest ili simptom? – https://www.infokg.rs/skver/vrtoglavica-bolest-ili-simptom.html
- Vrtoglavica nije bolest, već simptom – kada treba da se zabrinemo? – https://www.b92.net/o/zdravlje/bolesti?nav_id=2180898
- Neurolog Anđela Gavrilović: Evo kad je vrtoglavica predznak moždanog udara – https://www.alo.rs/zenske-price/nazdravlje/neurolog-andela-gavrilovic-evo-kad-je-vrtoglavica-predznak-mozdanog-udara/394586/vest
- Vertigo – vrtoglavica i kako da je se rešite – https://forum.krstarica.com/threads/vertigo-vrtoglavica-i-kako-da-je-se-resite.939389/
- Vrtoglavice u trudnoći | MediHelp – https://www.medihelp.co.rs/blog/vrtoglavice-u-trudnoci/
- Vrtoglavice od promena u vratnom delu kičme – https://bol.rs/vrtoglavice-od-vrata/
- Zašto se javlja vrtoglavica i kako rešiti ovaj problem – https://www.lepotaizdravlje.rs/wellness/zdravlje/zasto-se-javlja-vrtoglavica/
- Labirintitis: uzroci, simptomi i lečenje – DDOR osiguranje – https://www.ddor.rs/labirintitis-uzroci-simptomi-i-lecenje/
- Neurološki pregled | MediHelp – https://www.medihelp.co.rs/pregledi/neuroloski-pregled/
- Pregled kardiologa – Poliklinika Hematologika Zemun – https://hematologika.com/usluge/kardiologija/
- Kardiologija – Srčana bolest – Dijanogstika i lečenje u Euromediku – https://euromedic.rs/pregledi/specijalisticki-pregledi/kardiologija/kardiologija-srcana-bolest/
- Vrtoglavica – https://www.westmedic.rs/vrtoglavica/
- Neurolog Anđela Gavrilović: Sve o vrtoglavici – eKlinika – https://eklinika.telegraf.rs/zdravlje/21739-neurolog-andjela-gavrilovic-sve-o-vrtoglavici-vertigo-i-vezi-sa-covid-19
- Probadanje u glavi kao nožem (Ice pick glavobolje) – https://bol.rs/probadanje-u-glavi-kao-nozem-ice-pick/
- PDF – https://www.fizijatri.me/Zbornik-2023.pdf
- PDF – https://www.zdravlje.gov.rs/view_file.php?file_id=2361&cache=sr
- bolesti i stanja koja imaju uticaj na zdravlje zena – http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/izdanja/autonomni_zenski_centar/nasa_tela_mi/bolesti_stanja_koja_imaju_uticaj_na_zdravlje_zena.htm
- Glavobolja i kako je lečiti – https://pulskardioloskicentar.rs/glavobolja-i-kako-je-leciti/
- Lorazepam lek: Za šta se koristi, kako se uzima, i neželjeni efekti – https://bol.rs/lorazepam/
- Prvi simptomi trudnoće: 17 najčešćih simptoma | Femibion – https://femibion.rs/trudnoca/prvi-simptomi-trudnoce-15-najcescih-simptoma/