Šta je analna fistula i kako je prepoznati?

Šta je analna fistula i kako je prepoznati?

Anegde na svetu, svaka 10. osoba pati od analne fistule – dugotrajnog i često bolnog stanja koje predstavlja kanal između upaljene analne žlezde u zidu analnog kanala i otvora na perianalnoj koži. Ovo hronično oboljenje najčešće nastaje nakon lečenja perianalnog apscesa ili kao posledica infekcije analnih žlezda. Ređi uzroci uključuju povrede, tuberkulozu, polno prenosive bolesti, maligne bolesti i zapaljenske bolesti creva. Ključno je prepoznati početne simptome i blagovremeno se obratiti lekaru kako bi se izbeglo dalje pogoršanje i komplikacije.

Ključne činjenice:

  • Analna fistula je hronično stanje koje podrazumeva kanal između upaljene analne žlezde i kože oko anusa.
  • Najčešći uzrok je lečenje perianalnog apscesa ili infekcija analnih žlezda.
  • Rana dijagnoza i lečenje su ključni za sprečavanje komplikacija.
  • Simptomi uključuju bol, krvarenje i curenje iz otvora na koži oko anusa.
  • Odgovarajuća dijagnostika i pravovremeno lečenje mogu značajno poboljšati kvalitet života pacijenta.

Definicija analne fistule i osnovni pojmovi

Analna fistula je patološki kanal koji povezuje analni kanal sa kožom oko anusa. Ovaj kanal nastaje kada se infekcija ili začepljenje analnih žlezda proširi kroz mišiće koji okružuju analni kanal, stvarajući tunel do kože. Taj tunel se naziva fistulozni kanal, a njegov otvor na koži je spoljašnji otvor fistule, dok je otvor u analnom kanalu unutrašnji otvor fistule.

Anatomija analnog kanala

Analni kanal sadrži brojne analne žlezde koje luče tečnost za podmazivanje tokom defekacije. Kada dođe do začepljenja ovih žlezda, može doći do nastanka apscesa i posledičnog formiranja fistuloznog kanala koji povezuje začepljenu žlezdu sa perianalnim kožom.

Struktura fistuloznog kanala

Fistulozni kanal se sastoji od tri osnovna dela: unutrašnji otvor u analnom kanalu, spoljašnji otvor na koži blizu anusa i kanal koji ih povezuje. Ovaj kanal može prolaziti kroz mišiće i tkiva oko analnog kanala, što utiče na klasifikaciju i lečenje analne fistule.

Uzroci nastanka analne fistule

Glavni uzrok analne fistule je infekcija analnih žlezda koja dovodi do stvaranja apscesa. Ređi uzroci uključuju tuberkulozu, polno prenosive bolesti, Kronovu bolest, ulcerozni kolitis i rak debelog creva. Perianalni apsces se može razviti za dva do tri dana, šireći se na okolnu kožu i uzrokujući ozbiljne bolove.

Simptomi perianalnog apscesa uključuju otečenu kožu oko anusa, nelagodu, sekret, svrbež, crvenilo, jaku i iznenadnu bol te osjetljivost na dodir. Analna fistula nastaje u skoro svakom slučaju nakon incizije analnog apscesa.

  • Uzroci fistule na anusu mogu biti Kronova bolest, tuberkuloza, divertikulitis, rak debelog crijeva, ozljeda, spolno prenosive bolesti i deformacije kod dojenčadi.
  • Postoje različiti tipovi analnih fistula ovisno o položaju u odnosu na analne sfinktere, uključujući ekstrasfinkterične, suprasfinkterične, transsfinkterične, intersfinkterične i submukozne fistule.
  • Analna fisura je rana koja se najčešće pojavljuje u analnom kanalu, uzrokujući grčenje, krvarenje te bol, pogoršanu tvrdom ili tekućom stolicom.

Za dodatne informacije, moguće je kontaktirati call centar Atlas Opšte bolnice na broj: +381 11 785 88 88.

Šta je analna fistula i kako je prepoznati?

Analna fistula se razlikuje od analne fisure, koja je rana u analnom kanalu. Fistula je hronično stanje, dok je fisura akutno. Karakteristični znakovi fistule uključuju povremeno curenje zamućenog žutog sadržaja na spoljni otvor u koži oko anusa. Ovo je posledica infekcije u unutrašnjem kanalu fistule koji povezuje anus sa kožom.

Povezan članak s ovom temom:  Bol u grudima sa desne strane – Najčešći uzroci i kako rešiti problem

Karakteristični znakovi

Pacijenti sa analnom fistulom često primećuju sledeće simptome:

  • Curenje tečnosti ili gnoj iz malog otvora na koži oko anusa
  • Bol i nelagodnost u analnom području
  • Otok i crvenilo kože oko anusa
  • Krvarenje iz područja anusa

Razlika između fistule i fisure

Analna fisura je akutno stanje koje se manifestuje kao pukotina ili rana u donjem delu analnog kanala. Za razliku od toga, analna fistula predstavlja hronično stanje i znači prisustvo malog kanala koji povezuje anus sa kožom oko njega.

Kada se obratiti lekaru

Pacijenti bi trebalo da se obrate lekaru ako primete bilo kakve neobične simptome u analnom području, kao što su bol, curenje, otok ili krvarenje. Rani pregled i dijagnoza su ključni za pravovremeno lečenje i sprečavanje komplikacija.

Najčešći simptomi analne fistule

Analna fistula može prouzrokovati niz neprijatnih simptoma. Bol u području anusa, naticanje anusa, krvarenje iz anusa, bolno mokrenje ili rad u crevima, groznica i visoka temperatura, svrbež i crvenilo oko anusa, kao i sekret neugodnog mirisa, najčešći su znaci postojanja analne fistule.

Za razliku od akutnog abscesa, bol kod fistule je obično manje intenzivan i muklog karaktera. Međutim, ako se ne leči na vreme, analna fistula može postati hronična i izazivati sve jače simptome.

„Analne fisure mogu se pojaviti kod bilo koje osobe u bilo kom uzrastu, a šansa za pojavu se smanjuje kako ljudi stare.“

Osobe koje su imale fistule u prošlosti češće će ih imati i u budućnosti. Analne pukotine su takođe česte kod mladih odojčadi i žena nakon porođaja. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i javljanje lekaru ključno je za uspešno lečenje.

bol

Iako je većina analnih fistula (80-90%) moguće izlečiti konzervativnim tretmanima za nekoliko nedelja do meseci, u kompleksnijim slučajevima može biti potrebna i hirurška intervencija. Zato je rano otkrivanje i pravovremeno lečenje od ključnog značaja.

Vrste analnih fistula prema lokaciji

Analne fistule možemo klasificirati prema njihovom položaju u odnosu na sfinkterske mišiće. Ova klasifikacija fistula je važna za određivanje najboljeg načina liječenja. Postoje tri glavne vrste analnih fistula:

Ekstrasfinkterične fistule

Ekstrasfinkterične fistule nastaju izvan sfinkterskih mišića i često su povezane sa bolestima poput Crohnove bolesti. Ove fistule mogu početi u rektumu i napredovati prema koži na spoljašnjoj strani anusa.

Transsfinkterične fistule

Transsfinkterične fistule prolaze kroz oba sfinkterska mišića. Ova vrsta fistula je najčešća i predstavlja oko 70% svih analnih fistula.

Intersfinkterične fistule

Intersfinkterične fistule započinju između dva sfinkterska mišića i završavaju blizu anusa. Ove fistule su relativno retke i predstavljaju samo oko 10% svih analnih fistula.

Poznavanje lokalizacije fistule je ključno za uspešno lečenje. Prema tome, lekari određuju najbolji hirurški pristup, kako bi se fistula adekvatno uklonila, a da se pri tome ne oštete važni sfinkterski mišići.

Povezanost sa drugim oboljenjima

Analne fistule mogu biti povezane sa različitim drugim zdravstvenim stanjima. Najučestalije su veze sa zapaljenskim bolestima creva, poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Međutim, analne fistule mogu biti i pokazatelj ozbiljnijih oboljenja kao što je rak debelog creva.

Prema podacima, oko 10 miliona ljudi širom sveta boluje od inflamatornih bolesti creva (IBD), a u Srbiji je procenjeno da živi oko 10.000 obolelih, od kojih je 20% mladih do 20 godina. Čak 25% pacijenata sa IBD-om razvija ovu bolest do adolescencije, dok se 10-15% slučajeva javlja nakon 60. godine života.

Povezan članak s ovom temom:  Sinovitis - upala zglobne čahure

Osim toga, zanimljivo je da Jevreji imaju veći rizik od razvoja ovih inflamatornih bolesti creva, a genetika igra značajnu ulogu – čak 1 od 4 osobe sa IBD-om ima porodičnu istoriju bolesti.

U nekim slučajevima, prisustvo analne fistule može biti prvi znak ovih ozbiljnijih stanja. Zbog toga je veoma važno da se pacijenti na vreme jave lekaru i adekvatno dijagnostifikuju i leče.

Kronova bolest

„Istraživanja pokazuju da se inflamatorne bolesti creva dominantno razvijaju u delovima zapadne hemisfere, poput Severne Amerike, Zapadne Evrope, Australije i Kanade.“

Dijagnostičke metode i pregledi

Postaviti dijagnozu analne fistule zahteva pažljive preglede i testove. Lekar će započeti sa rektalnim pregledom kako bi utvrdio lokaciju i tok fistule. Proktoskopija, odnosno pregled anusa i donjeg dela debelog creva, može dodatno pomoći u preciznijem određivanju karakteristika fistule.

Ukoliko postoji sumnja na inflamatornu bolest creva, poput Kronove bolesti, lekar će predložiti kolonoskopiju. Ovo je detaljan pregled unutrašnjosti celog debelog creva, kojim se mogu otkriti i druge moguće promene. Pored toga, testovi krvi i pregled uzorka stolice mogu pomoći u postavljanju dijagnoze i određivanju uzroka analne fistule.

Ultrazvuk abdomena, posebno transrektalni ultrazvuk, sveobuhvatna su metoda za precizno mapiranje fistuloznog trakta i određivanje njegovih odnosa sa okolnim strukturama. Zahvaljujući ovom pregledu, lekar može doneti odluku o najboljem načinu lečenja.

Rektalni pregled

Rektalni pregled je prvi i najvažniji korak u dijagnostici analne fistule. Tokom ovog pregleda, lekar palpira područje analnog kanala i utvrđuje postojanje i lokaciju otvora fistule. Takođe se procenjuje integritet analne sfinkterske muskulature.

Proktoskopija i kolonoskopija

Proktoskopija i kolonoskopija su endoskopski pregledi koji omogućavaju detaljan vizuelni pregled analnog kanala i debelog creva. Ovi pregledi pomažu u utvrđivanju prisustva fistule, njene lokacije i mogućih udruženih oboljenja poput Kronove bolesti.

Kombinacija rektalnog pregleda, proktoskopije i po potrebi kolonoskopije, zajedno sa ultrazvukom abdomena, predstavlja zlatni standard u dijagnostici analne fistule. Ovi pregledi pružaju preciznu sliku o karakteristikama fistule i eventualno udruženim oboljenjima, što je ključno za planiranje adekvatnog lečenja.

Konzervativni načini lečenja

Konzervativno lečenje analne fistule uključuje nekoliko osnovnih mera koje mogu pomoći u održavanju stanja bezbolnim, ali ne mogu trajno izlečiti fistulu. Najvažnije je usvojiti pravilne životne navike, kao što su redovna fizička aktivnost i izbegavanje dugotrajnog sedenja. Takođe, ishrana bogata vlaknima i povećan unos tečnosti mogu pomoći u omekšavanju stolice i sprečavanju zatvora, što može pogoršati simptome.

Specifično, preporučuje se unos hrane bogate balastnim vlaknima, poput voća, povrća, leguminoza i integralnih žitarica. Ova vlakna pomažu u regulisanju crijevnog rada i smanjuju učestalost zatvora. Osim toga, treba izbegavati masnu i začinjenu hranu, kao i druge prehrambene namirnice koje mogu ometati normalnu funkciju creva.

Pravilna hidratacija organizma, odnosno unos dovoljne količine tečnosti tokom dana, takođe je veoma važna. Pijenje vode, čajeva i drugih nezaslađenih napitaka može pomoći u omekšavanju stolice i olakšati pražnjenje creva. Ove jednostavne promene u životnim navikama mogu olakšati simptome analne fistule, ali sveobuhvatno lečenje najčešće zahteva hirurške intervencije.

FAQ

Šta je analna fistula i kako je prepoznati?

Analna ili perianalna fistula je hronično stanje koje predstavlja kanal između upaljene analne žlezde u zidu analnog kanala i otvora na perianalnoj koži. Karakteristični znakovi fistule uključuju povremeno curenje zamućenog žutog sadržaja na spoljni otvor u koži oko anusa.

Kako se razlikuje analna fistula od analne fisure?

Analna fistula se razlikuje od analne fisure, koja je rana u analnom kanalu. Fistula je hronično stanje, dok je fisura akutno.

Kada treba da se obrati lekaru osoba sa simptomima analne fistule?

Pacijenti bi trebalo da se obrate lekaru ako primete bilo kakve neobične simptome u analnom području, kao što su bol, otok, krvarenje, sekret neprijatnog mirisa, bolno mokrenje ili rad creva, groznica i povišena temperatura, svrab i crvenilo.

Koji su najčešći simptomi analne fistule?

Simptomi analne fistule uključuju bol u području anusa, naticanje anusa, krvarenje iz anusa, bolno mokrenje ili rad u crijevima, groznicu i visoku temperaturu, svrbež i crvenilo oko anusa, te sekret neugodnog mirisa.

Koje su najčešće vrste analnih fistula prema položaju?

Postoje ekstrasfinkterične fistule koje nastaju od upale rektuma, transsfinkterične fistule koje prolaze kroz oba sfinktera, i intersfinkterične fistule koje započinju između dva sfinktera.

Koje bolesti mogu biti povezane sa analnom fistulom?

Analne fistule mogu biti povezane sa zapaljenskim bolestima creva poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa, rakom debelog creva, tuberkulozom i polno prenosivim bolestima.

Kako se dijagnostikuje analna fistula?

Dijagnoza analne fistule se postavlja nakon rektalnog pregleda, proktoskopije ili ultrazvuka abdomena. Ako lekar sumnja na upalnu bolest creva, može predložiti kolonoskopiju, pretragu stolice i testove krvi.

Koje konzervativne mere mogu pomoći kod analne fistule?

Konzervativno lečenje analne fistule uključuje pravilnu ishranu bogatu vlaknima, pijenje dovoljno vode, redovno kretanje i izbegavanje masne i jako začinjene hrane. Ove mere mogu pomoći u održavanju stanja bezbolnim, ali ne mogu izlečiti fistulu.

Везе ка изворима

Povezan članak s ovom temom:  Bol u grudima – Šta sve može da znači i kako postupiti?

Slični članci

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *