Koji probiotici su najbolji

Koji probiotici su najbolji – Evo kako smanjiti bolove

Da li ste umorni od trajnih stomačnih problema, nadutosti ili hroničnih gastrointestinalnih smetnji? Odgovor na vaše tegobe možda leži u moćnim probiotskim bakterijama. Ovi „prijatelji“ creva mogu da ublaže širok spektar zdravstvenih problema, od želučanih tegoba do problema sa kožom. Ali kako odabrati najkvalitetnije probiotike? U ovom članku saznajte koje probiotike treba izabrati i kako da ih na najbolji način uključite u svoju svakodnevnu ishranu kako biste unapredili svoje zdravlje.

Ključne činjenice

  • Probiotici sadrže korisne bakterije koje pomažu održavanju zdravlja creva i jačanju imuniteta
  • Kvalitetni probiotici mogu da ublaže simptome poput nadutosti, dijareje i konstipacije
  • Pronatite prirodne izvore probiotika u fermentisanoj hrani i počnite da ih konzumirate svakodnevno
  • Za dodatnu podršku, pažljivo odaberite probiotski suplement koji odgovara vašim zdravstvenim potrebama
  • Redovna upotreba probiotika može da poboljša opšte stanje creva i smanjiti inflamacije u organizmu

Šta su probiotici i kako deluju na organizam

Probiotici su žive kulture mikroorganizama, poput određenih sojeva dobrih bakterija, koje kada se konzumiraju u odgovarajućim količinama pružaju zdravstvenu korist domaćinu. Sadrže uglavnom bakterije mlečne kiseline, poput Lactobacillus rhamnosus, i bifidobakterije. Ovi korisni mikroorganizmi pomažu u brojnim procesima, od varenja hrane do jačanja imunološkog sistema.

Značaj probiotika za zdravlje

Probiotici imaju višestruku ulogu u održavanju zdravlja. Oni pomaže u uspostavljanju ravnoteže crevne flore, štite od patogenih bakterija i pomažu u sintezi vitamina. Redovno konzumiranje probiotika može dovesti do poboljšanja varenja, smanjenja simptoma nadutosti i dijareje, a istraživanja pokazuju i da mogu pomoći u regulaciji holesterola i ublažavanju simptoma alergija.

Kako probiotici utiču na imunitet

Probiotici imaju ključnu ulogu u jačanju imunološkog sistema. Oni stimulišu proizvodnju protutela, povećavaju broj T-ćelija i NK-ćelija, kao i regulišu inflamatorni odgovor organizma. Time poboljšavaju opštu otpornost organizma na infekcije i bolesti.

Koji probiotici su najbolji za različite zdravstvene probleme

Različiti probiotski sojevi imaju specifične efekte na zdravlje. Za prevenciju dijareje preporučuje se Saccharomyces boulardii. Kod sindroma iritabilnog creva efikasni su Lactobacillus plantarum i Bifidobacterium infantis. Za jačanje imuniteta koriste se Lactobacillus rhamnosus GG i Bifidobacterium lactis. Važno je odabrati probiotik sa dokazanim ciljanih dejstvom za određeni zdravstveni problem.

Ukupno su navedene 40 različite marke probiotika, uključujući M.E.V. Feller, Waya, Biogaia, Lactibiane, Max Medica, i druge. Postoji šest predefinisanih redosleda za sortiranje proizvoda na onlajn platformi. Navodi se da BebiCol, Beutcan KIDS VITS, i drugi proizvodi imaju ocenu recenzija.

  • Preporučuje se Bifidobacterium za preventivno delovanje na bolesti poput dijabetesa, gojaznosti, alergijske astme i dermatitisa.
  • Lactobacillus acidophilus se smatra korisnim za smanjenje holesterola, dijareje, vaginalnih infekcija, simptoma prehlade i gripa, te održavanje zdravlja digestivnog trakta.
  • Oligofruktoza, prebiotik iz biljnih vlakana, pomaže rast probiotskih bakterija u crevima, održavajući ravnotežu crevne flore.
  • Bifido Digestio complex, kombinacija probiotika Lactobacillus acidophilus LA-5 i Bifidobacterium BB-12 te prebiotika oligofruktoze, pokazao se delotvornim za sistem za varenje i ravnotežu organizma, prema kliničkim ispitivanjima.

Preporučuje se konsultacija sa lekarom pre uzimanja probiotika osobama sa ozbiljnim zdravstvenim stanjima ili oslabljenim imunitetom. Probiotici se preporučuju i trudnicama radi podrške zdravoj crevnoj flori i smanjenja rizika od vaginalnih infekcija.

„Preporučuje se uzimanje probiotika deci radi podrške imunološkom sistemu, regulacije probave i održavanja dobrobiti.“

Uloga probiotika u zdravlju digestivnog sistema

Probiotici igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja digestivnog sistema. Oni pomažu u održavanju ravnoteže crevne mikroflore, štiteći organizam od štetnih patogenih bakterija. Ova korisna bakterijska populacija ima značajan uticaj na proces varenja hrane i apsorpciju hranljivih materija.

Uticaj na crijevnu mikrofloru

Studije pokazuju da crevna mikrobiota može obuhvatiti i do 10 puta više dobrih probiotskih bakterija od ćelija koje čine naš organizam. Ona čini oko 70% odbrambene snage imunološkog sistema, koji se prvenstveno locira u crevima. Zdrava crevna mikrobiota treba da održava balans od 85% dobrih bakterija prema 15% loših.

Prevencija i lečenje dijareje

Probiotici su efikasni u prevenciji i lečenju dijareje, naročito one uzrokovane antibioticima. Skoro 1/3 pacijenata razvije dijareju povezanu s uzimanjem antibiotika prema francuskim studijama. Preporuka je primena odgovarajućih sojeva probiotika kod Covida-19 kako bi se očuvala ravnoteža crevne mikrobiote i sprečile sekundarne bakterijske infekcije.

Pored toga, probiotici mogu pomoći u smanjenju nadutosti, grčeva i drugih probavnih tegoba. Oni poboljšavaju peristaltiku creva i sprečavaju zatvor.

„Zdrava crevna mikrobiota treba da održava balans 85% dobrih bakterija prema 15% loših.“

Prirodni izvori probiotika u ishrani

Kada je riječ o probioticima, najpoznatiji prirodni izvori su fermentisane namirnice. One predstavljaju odličan način da poboljšate zdravlje creva i imunitet na prirodan način. Neki od najpoznatijih probiotskih namirnica su jogurt, kefir i kiseli kupus.

Povezan članak s ovom temom:  Najbolje ulje za kuvanje – Evo kako smanjiti bolove

Jogurt sadrži Lactobacillus i Bifidobacterium sojeve, koji su od ključne važnosti za ravnotežu crevne mikroflore. Kefir je posebno bogat raznovrsnim probiotskim sojevima, uključujući Lactobacillus, Bifidobacterium, Streptococcus i Leuconostoc vrste. Kiseli kupus je odličan izvor Lactobacillus plantarum, važne bakterije za zdravlje creva.

Pored ovih, i drugi fermentisani proizvodi poput kiselih krastavčića, kimči, kombuhe i nekih vrsta sireva također sadrže korisne probiotike. Prilikom odabira ovih namirnica, važno je birati nepasterizovane proizvode sa živim kulturama, kako bi sačuvali njihovu probiotsku moć.

Namirnica Probiotski sojevi Količina probiotika
Jogurt Lactobacillus, Bifidobacterium Do 100 milijardi CFU po porciji
Kefir Lactobacillus, Bifidobacterium, Streptococcus, Leuconostoc 100-1000 milijardi CFU po porciji
Kiseli kupus Lactobacillus plantarum 1-10 milijardi CFU po porciji
Kiseli krastavčići Lactobacillus, Bifidobacterium 1-10 milijardi CFU po porciji
Kimči Lactobacillus, Leuconostoc, Pediococcus 1-100 milijardi CFU po porciji
Kombuha Acetobacter, Gluconacetobacter, Lactobacillus 1-100 milijardi CFU po porciji

Ovi prirodni izvori probiotika imaju značajnu ulogu u održavanju zdravlja creva, jačanju imuniteta i prevenciji brojnih zdravstvenih problema. Uvođenjem fermentisanih namirnica u svakodnevnu ishranu, možete na prirodan način poboljšati crevnu mikrofloru i opšte zdravlje organizma.

„Fermentisana hrana je ključna za zdrav probavni sistem i jačanje imuniteta. Uživajte u prirodnim probioticima svakodnevno za dugoročnu dobrobit.“

Razlika između probiotika i prebiotika

Probiotici i prebiotici su dva važna elementa za održavanje zdravlja crevne flore. Dok su probiotici žive bakterije koje naseljavaju naš digestivni sistem i pružaju brojne zdravstvene benefite, prebiotici su vlakna koja hranhranje i stimulišu rast tih korisnih bakterija.

Ključna razlika je da su probiotici živi mikroorganizmi, a prebiotici su specijalne vrste vlakana koje služe kao hrana za probiotike. Takođe, dok probiotici imaju direktan efekat na zdravlje, prebiotici indirektno utiču na zdravlje koristeći probiotike kao posrednike.

Sinergija probiotika i prebiotika

Kombinacija probiotika i prebiotika poznata je kao simbiotici. Ova kombinacija pojačava pozitivne efekte i pruža sinergijski efekat. Prebiotici stimulišu rast i aktivnost probiotika, poboljšavajući njihovo preživljavanje i delovanje u crevima.

Važnost pravilnog kombinovanja

Zbog sinergije probiotika i prebiotika, važno je da se oni pravilno kombinuju. Idealno je konzumirati hranu koja sadrži i probiotike i prebiotike, poput jogurta sa vlaknima, ili uzimati probiotske suplemente zajedno sa hranom bogatom vlaknima.

Na ovaj način se postiže optimalna ravnoteža korisnih bakterija u crevnom mikrobiota, što doprinosi zdravlju digestivnog sistema, imuniteta i drugih aspekata zdravlja.

Kako odabrati kvalitetan probiotski suplement

Kada je reč o odabiru kvalitetnog probiotskog suplementa, postoji nekoliko ključnih stvari na koje treba obratiti pažnju. Prvenstveno, važno je proveriti broj i vrstu sojeva bakterija u suplementu. Kvalitetni suplementi sadrže najmanje 5 milijardi CFU (colony forming units) po dozi. Dodatno, zastupljenost probiotskih sojeva poput Lactobacillus rhamnosus GG, Bifidobacterium lactis i Saccharomyces boulardii je izuzetno važna za ostvarivanje dokazanih kliničkih efekata.

Osim sastava, posebnu pažnju treba posvetiti i roku trajanja probiotskog suplementa, kao i uslovima čuvanja. Rok trajanja i čuvanje u hladnom i tamnom prostoru ključni su za održavanje vijabilnosti i efikasnosti probiotskih sojeva. Stručnjaci preporučuju odabir suplemenata sa rokom trajanja od minimalno godinu dana.

Kada je reč o odabiru probiotskog suplementa, vredi se informisati i o kliničkim istraživanjima i dokazanoj efikasnosti određenih sojeva. Odabir suplemenata sa dokazanim efektima na zdravlje crevne mikrobiote i imunološkog sistema predstavlja najbolje rešenje za podsticanje optimalne ravnoteže creva.

„Najvažniji princip za odabir kvalitetnog probiotskog suplementa jeste broj vijabilnih bakterija, odnosno CFU, koji bi trebalo da bude iznad 5 milijardi.“

Kvalitetan probiotski suplement sa odgovarajućim sastavom, rokom trajanja i dokazanim kliničkim efektima predstavlja odličnu podršku za podsticanje zdravlja i funkcije creva, kao i jačanje imuniteta.

probiotski sojevi

Probiotici tokom antibiotske terapije

Uzimanje probiotika preporučuje se tokom i nakon završetka antibiotske terapije. Probiotici mogu pomoći u ublažavanju nuspojava antibiotika, posebno dijareje, kao i u bržem oporavku crevne mikroflore.

Kada početi sa uzimanjem

Sa uzimanjem probiotika treba početi od prvog dana terapije antibioticima. Njihovo uzimanje savetuje se 2-3 sata nakon antibiotika, kako bi se smanjila interakcija između ove dve vrste terapija.

Optimalno doziranje

Preporučena dnevna doza probiotika tokom antibiotske terapije je 5-10 milijardi CFU. Nakon završetka antibiotika, probiotike bi trebalo nastaviti da se uzima još 1-2 nedelje. Efikasni sojevi u ovom periodu su Saccharomyces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG.

„Saccharomyces boulardii je jedini probiotski kvasac otporan na sve vrste antibiotika.“

Antibiotici mogu narušiti ravnotežu crevne mikroflore, a upotreba probiotika može pomoći u sprečavanju nuspojava antibiotske terapije, poput dijareje.

Povezan članak s ovom temom:  Hrana za regeneraciju zglobova – Evo kako smanjiti bolove

Probiotici poput Saccharomyces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG ubrzavaju oporavak sluznice creva i pomažu u prevenciji i lečenju dijareje izazvane antibioticima.

Probiotici za decu i odrasle – razlike i preporuke

Kada je reč o korišćenju dečjih probiotika, oni sadrže sojeve bakterija prilagođene dečijem digestivnom sistemu. Najčešće se koriste Lactobacillus rhamnosus GG i Bifidobacterium lactis. Njihovo doziranje zavisi od uzrasta deteta i može varirati.

S druge strane, za odrasle se preporučuju višesojni probiotici sa većim brojem bakterija. Ova kombinacija obezbeđuje širu korist za opšte zdravlje. Što se bezbednosti tiče, probiotici su generalno bezbedni za sve uzraste, ali se kod male dece i osoba sa oslabljenim imunitetom savetuje konsultacija sa lekarom pre upotrebe.

„Prema preporukama gastroenterologa profesora dr. Vojislava Perišića, za vreme jeseni i zime, deca su posebno izložena riziku od infekcija, te je savetovano redovno uzimanje probiotika radi jačanja imuniteta.“

Ključ je pronaći probiotički preparat koji sadrži odgovarajuće sojeve i dozu bakterija za vaš uzrast i zdravstvene potrebe. Opšta preporuka je da odrasli trebaju uzimati od 25 do 30 milijardi probiotičkih bakterija dnevno.

Karakteristike Dečji probiotici Probiotici za odrasle
Sojevi bakterija Prilagođeni dečjem organizmu
(Lactobacillus rhamnosus GG, Bifidobacterium lactis)
Kombinacija različitih sojeva
(Lactobacillus, Bifidobacterium)
Doza/Broj bakterija Zavisi od uzrasta deteta 25-30 milijardi dnevno
Bezbednost Generalno bezbedni, ali za malu decu i imunokompromitovane
osobe konsultovati lekara
Generalno bezbedni

Bez obzira na uzrast, važno je odabrati kvalitetne dečje probiotike ili probiotike za odrasle kako bismo podržali zdravlje digestivnog sistema i imunitet.

Dečji probiotici

Čuvanje i rok trajanja probiotskih proizvoda

Pravilno skladištenje i poštovanje roka upotrebe ključni su za očuvanje kvaliteta i efikasnosti probiotskih proizvoda. Većina probiotika ne zahtijeva čuvanje u frižideru, ali neki sojevi bakterija osetljivi su na toplotu i vlagu, stoga je važno proveriti uputstva proizvođača.

Žive kulture koje čine probiotike tokom vremena gube na broju, što utiče na njihovu efikasnost. Stoga je važno da se probiotski proizvodi konzumiraju pre isteka roka trajanja navedenog na pakovanju.

Pojedini proizvođači koriste posebnu tehnologiju zaštite bakterija koja produžava rok trajanja probiotika, omogućavajući im da zadrže svoju aktivnost i delovanje na duži period. Ovo je korisno za korisnike koji žele da imaju rezervu ili da uzimaju probiotike u dužem vremenskom periodu.

Parametar Uticaj na probiotike
Skladištenje Većina ne zahteva frižider, ali neki sojevi su osetljivi na temperaturu i vlagu
Rok trajanja Žive kulture vremenom gube na broju, stoga je važno poštovati rok upotrebe
Posebna tehnologija Neki proizvodi imaju zaštitu bakterija koja produžava rok trajanja

Pravilno čuvanje i poštovanje roka trajanja ključni su za očuvanje efikasnosti probiotskih proizvoda i živih kultura koje oni sadrže.

Neželjeni efekti i mere opreza

Iako su probiotici generalno bezbedni za većinu ljudi, moguće je da se u pojedinim slučajevima jave blagi neželjeni efekti na početku njihove upotrebe. Najčešće se radi o blagom nadimanju i povećanoj produkciji gasova, što je normalna reakcija organizma dok se probiotici prilagođavaju na nova mikroorganizme u crevima.

Kontraindikacije

Postoje određene kontraindikacije kod kojih se upotreba probiotika ne preporučuje. Osobe sa ozbiljno narušenim imunitetom, poput onih na imunosupresivnoj terapiji ili sa centralnim venskim kateterom, mogu biti izložene riziku od infekcija u retkim slučajevima. Dodatno, kontraindikacije postoje i kod teških oboljenja pankreasa, kao i kod alergija na sastojke pojedinih probiotika.

Kada izbegavati probiotike

Pre upotrebe probiotika, važno je savetovati se sa lekarom, posebno ako imate neku hroničnu bolest ili koristite lekove koji mogu uticati na efikasnost i bezbednost probiotika. Uopšteno, probiotike treba izbegavati u slučajevima teške imunosupresije, kritičnih stanja, akutnih infekcija i kod pacijenata sa centralnim venskim kateterom, kako bi se smanjio rizik od potencijalnih neželjenih efekata.

FAQ

Šta su probiotici i kako deluju na organizam?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji pozitivno utiču na zdravlje. Sadrže korisne bakterije koje pomažu održavanju ravnoteže crevne mikroflore. Probiotici jačaju imunitet, poboljšavaju varenje i smanjuju upalne procese u organizmu.

Koje su prednosti probiotika za zdravlje?

Probiotici održavaju ravnotežu crevne mikroflore i štite od patogenih bakterija. Pomažu u varenju hrane i apsorpciji hranljivih materija. Efikasni su u prevenciji i lečenju dijareje, smanjuju nadutost, grčeve i druge probavne tegobe. Poboljšavaju peristaltiku creva i sprečavaju zatvor.

Koji probiotici su najbolji za različite zdravstvene probleme?

Različiti probiotski sojevi imaju specifične efekte na zdravlje. Za prevenciju dijareje preporučuje se Saccharomyces boulardii. Kod sindroma iritabilnog creva efikasni su Lactobacillus plantarum i Bifidobacterium infantis. Za jačanje imuniteta koriste se Lactobacillus rhamnosus GG i Bifidobacterium lactis.

Gde se nalaze prirodni izvori probiotika?

Najpoznatiji prirodni izvori probiotika su fermentisane namirnice. Jogurt sadrži Lactobacillus i Bifidobacterium. Kefir je bogat raznovrsnim probiotskim sojevima. Kiseli kupus je odličan izvor Lactobacillus plantarum. Drugi izvori su kiseli krastavčići, kimči, kombuha i neki sirevi.

Šta su prebiotici i kako se povezuju sa probioticima?

Prebiotici su vlakna koja hrane korisne bakterije – probiotike. Prebiotici se nalaze u hrani bogatoj vlaknima poput voća, povrća i celog zrnevlja. Kombinacija probiotika i prebiotika naziva se simbiotici i ima sinergijski efekat na zdravlje creva.

Kako odabrati kvalitetan probiotski suplement?

Pri izboru probiotika važno je obratiti pažnju na broj i vrstu sojeva bakterija. Kvalitetni suplementi sadrže najmanje 1 milijardu CFU po dozi. Proverite rok trajanja i uslove čuvanja. Birajte suplemente sa dokazanim kliničkim efektom, poput Lactobacillus rhamnosus GG, Bifidobacterium lactis i Saccharomyces boulardii.

Kada i kako uzimati probiotike tokom antibiotske terapije?

Probiotici se preporučuju tokom i nakon antibiotske terapije. Sa uzimanjem treba početi od prvog dana terapije antibioticima, 2-3 sata nakon antibiotika. Preporučena doza je 5-10 milijardi CFU dnevno. Nastaviti sa uzimanjem još 1-2 nedelje nakon završetka antibiotske terapije.

Postoje li razlike u preporukama za probiotike za decu i odrasle?

Probiotici za decu sadrže sojeve prilagođene dečijem digestivnom sistemu, najčešće Lactobacillus rhamnosus GG i Bifidobacterium lactis. Doziranje zavisi od uzrasta deteta. Za odrasle se preporučuju višesojni probiotici sa većim brojem bakterija.

Kako pravilno čuvati probiotske proizvode?

Probiotike treba čuvati prema uputstvu proizvođača. Većina ne zahteva čuvanje u frižideru, ali neki sojevi su osetljivi na toplotu. Važno je poštovati rok trajanja, jer žive kulture vremenom gube na broju.

Postoje li neželjeni efekti i kontraindikacije za upotrebu probiotika?

Probiotici su generalno bezbedni za većinu ljudi, a mogući blagi efekti su nadutost i gasovi na početku uzimanja. Oprez je potreban kod osoba sa ozbiljno narušenim imunitetom, teškim oboljenjima pankreasa i alergijom na probiotike. U retkim slučajevima može doći do infekcije kod osoba sa centralnim venskim kateterom.

Везе ка изворима

Povezan članak s ovom temom:  Najbolji recepti za zdrav stomak – Evo kako smanjiti bolove

Slični članci

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *